DARKO UTOVAC : UVOD U MALI RJEČNIK SLIVANJSKOG GOVORA
Danas je naše Slivno u potpunosti ispražnjeno od stanovnika. Nitko tamo više stalno ne živi .Potomci nekadašnjih Slivanjaca spustili su se niže u dolinu. Najčešće u novonastalo mjesto Vlaka, ali i u Podgradinu , kao i uostala mjesta današnje općine Slivno te na području grada Opuzena. Govor kojim su stari Slivanjci govorili i riječi koje su rabili danas polako nestaju i zato ih je važno zabilježiti.
Podrijetlo slivanjskoga pučanstva gotovo je u potpunosti istočnohercegovačko . Zbog toga su Slivanjci ijekavci . Ikavica se ponekad nalazi u crkvenoj terminologiji ,što je vjerojatno plod učenja svećenika iz sjevernih dalmatinskih područja . Tako imamo standardne termine poput Divice Marije, pokoj vični, pjesme U sve vrime godišta i slično. Ikavica se stidljivo pojavljuje i u toponinima poput Podzvizda, no to treba vjerojatno pripisati starijem jezičnom sloju koju baštinimo od prethodnih Slivanjaca, danas vrlo vjerojatno moliških Hrvata . Slivanjski je govor uvjetovan hercegovačkim podrijetlom pučanstva i uz koji su baštinjeni i mnogi turcizmi ,ali i manjem utjecaju ikavskog govora s područja Opuzena i sjevernije od njega uz neizbježne talijanizme .Nije zanemariv ni utjecaj dubrovačkog na slivanjski govor .
Među riječima tipičnim za slivanjski govor ima mnogo onih koji nigdje drugdje u tome obliku nisu zabilježene. Osim toga ,nedvojbeno je da su stari Slivanjci u govoru "gutali" slova, pa čak svjesno ili nesvjesno iskrivljivali riječi.
Na Slivnu bilježimo uporabu glasa ( tzv.meko š) u riječima poput śekira , śutra ili śetovati. Naši nam se susjedi znaju narugati ( ne bez razloga) da smo ljubitelji slova š te da ga rabimo u riječima u koje pripada ali i ne pripada.
Za Slivno i slivanjski govor tipična je i nešto drugačija orijentacija u prostoru . Tako kada Slivanjac ide U Dubrovnik, ide "gori( gore) u Dubrovnik" , kada ide u Split ide "doli u Split" , iako je u ostatku Hrvatske uobičajno sukladno pozicioniranju na globusu sjevernija odredišta smatrati da su gore,a južna da su dolje u odnosu na stajaću točku.
U novije vrijeme moderni Slivanjci bježe od ijekavice i rabe ikavicu kao dokaz da regionalne pripadnosti Dalmaciji. Baš zato mi je želja ostaviti svjedočanstvo o govoru i riječima koji su nekad bili u uporabi u Slivnu , da se ne zaboravi . Naši djedovi tako su govorili ,već mi ove riječi rijetko rabimo ,našim unucima će ,bojim se , one biti potpuno nerazumnjive . Zato neka ostanu zapisane. O Slivanskoj fonologiji i morfologiji pisala je dr.sc.Perina Vukša -Nahod,mnoge slivanjske jezične i druge teme obradio je dr.sc. Domagoj Vidović . Ja ovdje prilažem svoj znatno skromniji doprinos otimanju zaboravu slivanjskog govora ovim malim riječnikom uz napomenu da bi se netko u budućnosti trebao ozbiljnije i stručnije pozabaviti riječima koje su rabili stari Slivanjci.
U sljedećem nastavku objaviti ćemo riječnik Slivanjskog govora.
Komentar / Odgovori
